Birajući hranu, biramo između života ili smrti

Prehrana je kompleksan dinamički proces i temelj postojanja svakog živog organizma, bilo u biljnom ili životinjskom svijetu. Ona je preduvjet stvaranja, rasta i razvoja svake stanice, tkiva, organa i cijelog organizma.

Drevna mudrost Veda kazuje da je sve hrana; svi smo dio jedinstvenog hranidbenog lanca prirode. Upravo stoga o hrani valja promišljati na drugi način, prije svega trebamo biti svjesni da naš zalogaj počinje njegovanjem prirode u kojoj je sadržano sve. U svakodnevnoj priči o hrani to znači pažljiv odabir hrane koja na neki način predstavlja cjelovitost prirode. Takav „pravilan“ odabir prehrane uvriježilo se nazivati uravnoteženom prehranom. Potreba za tom ravnotežom spominje se zbog nepobitne činjenice da smo načinom prehrane, koji već više od pola stoljeća dominira u gotovo svim dijelovima svijeta, značajno “razbili“ cjelovitost prirode u prehrani. Znanstveno je dokazano da je posljedica toga nastanak i širenje mnogih kroničnih oboljenja i zdravstvenih problema.

Za sve  nevolje postoje dva pristupa: medicus curat, natura sanat  – liječiti ili iscjeljivati.

Suvremenom prehranom dominira rafinirana hrana s mnogobrojnim dodacima, poboljšivačima okusa, umjetnim aromama, bojama i sladilima, konzervansima i stabilizatorima, a siromašna je nutrijentima jer ne sadrži dovoljne količine vrijednih i za organizam nužnih tvari, od kojih su najznačajnije esencijalne masne kiseline. To su višestruko nezasićene masne kiseline od kojih se stvaraju nizovi omega-6 i omega-3 masnih kiselina. Njihov je omjer, zahvaljujući upravo lošim prehrambenim navikama većine ljudi, od 15:1 do čak 25:1.

Znanost tvrdi da je optimalna mjera u omjeru 3:1. Možemo li to postići? 

Čovjekov organizam može proizvesti jednostruko nezasićene masne kiseline (omega-9), ali višestruko nezasićene masne kiseline omega-3 i omega-6 ne može, već ih nužno mora unositi kao hranu ili dodatak prehrani. Najbolji način rješavanja nedostatka omega-3 i omega-6 masnih kiselina je obogaćivanje prehrane namirnicama koje ih sadrže, a najbolji izbor čine hladno prešana ulja konoplje, crnog kima, podlanka, sikavice, sjemenki grožđa, oraha i lješnjaka. Osim što obiluju esencijalnim masnim kiselinama i vitaminom E, svako od ovih ulja sadrži i specifične sastojke koji ga čine posebnim i učinkovitim.

Medicinska i nutricionistička znanost u suradnji sve više otkrivaju velik utjecaj pravilnog načina života i prehrane na cjelokupno zdravlje stanovništva. Primjenjivanjem savjeta o zdravoj, uravnoteženoj prehrani može se poboljšati zdravstveno stanje bolesnika, a zdrav način života i prehrana stvaraju preduvjete za suzbijanje mnogih kroničnih i degenerativnih bolesti.“

„Na razvoj koncepta pravilne prehrane utjecao je brzi razvoj znanosti o prehrani, a pogotovo mogućnost prevencije i liječenja raznih bolesti putem hrane kao i epidemiološke studije koje su pokazale vezu između načina prehrane i civilizacijskih bolesti.“ (Ministarstvo zdravlja RH)

Mi iz Matičnjaka pratimo podjednako put znanosti i znanstvenih postignuća, dragocjenih tradicijskih iskustava i vlastite radoznalosti i spremnosti na inoviranje. Nebrojena znanstvena istraživanja dokazala su nam priroda nudi izvrsna rješenja, samo ih moramo znati upotrijebiti. Zadivljujuću sinergiju biljnih supstancija zasad nije moguće dostići umjetno proizvedenim tvarima, a vjerovati da bismo mogli bez prirode, bila bi velika zabluda. Biljke su prirodno razvile velik broj fitoprotektivnih tvari ili fitonutrijenata koji im pomažu u svladavanju gljivičnih i bakterijskih infekcija te im omogućuju prevladavanje svakodnevnih stresova. Hranimo li se biljnom hranom, konzumiramo i određene aktivne i zaštitne mikro i makro elemente koji imaju značajnu ulogu u prevenciji različitih vrsta bolesti i zaštiti zdravlja.

Tražili smo primjeren i učinkovit način kako očuvati nutrijente iz biljaka bez suvišne obrade ili primjene agresivnih metoda i na taj način stvorili proizvode bogate izvornim, zaštitnim, aktivnim, hranjivim tvarima. Tako smo se odlučili za hladno prešana ulja (u postupku prešanja ne prelazimo temperaturu od 28 stupnjeva Celzijevih) i funkcionalne medove koji pažljivom izradom čuvaju neupitno djelotvorne tvari iz sjemenki sadržanih u njima.

Primjeri i zablude iz prakse 

Kad već pričamo o hrani, bitno je znati kako je ne uništiti. Većina nas hranu uglavnom kuha, zapravo podvrgava je termičkoj obradi, a najbolji primjer za to je maslinovo ulje. Ako je kvalitetno maslinovo ulje, šteta ga je uništiti termičkom obradom. Odavno se, naime, zna da je točka dimljenja maslinova ulja ispod 100 stupnjeva, iako ćete na internetu naći i druge netočne podatke. To znači da već negdje na oko 90 stupnjava maslinovo ulje ne da samo gubi svoja zdrava i nutritivna svojstva, nego se pretvara u nešto nezdravo, u transmasti koje potiču upalne procese u organizmu. Isto vrijedi i za hladno prešano suncokretovo ulje, pa čak i za ono za koje se tvrdi da se na njemu može sigurno pržiti i peći. O rafiniranim uljima (ona koja kupujemo u supermarketima) ne vrijedi ni razmišljati jer su zbog tehnologije dobivanja -visoke temperature, otapala, heksani – u startu nezdrava. Svinjska mast prilikom pečenja ne mijenja svoja svojstva nagore poput maslinovog ulja, a koliko je zdrava ili nezdrava sama po sebi zaključite sami. Termička obrada hrane, pečenje i kuhanje, koja  ne bi stvorila štetne transmasti moguće je na hladno prešanom repičinom ulju, kokosovoj masti, hladno prešanom ulju lješnjaka, marelice i grožđa. No, ipak je potreban oprez, budući da je tržište već puno rafiniranog ulja grožđa koje je onda nezdravo kao i svako drugo štetnim otapalima dobiveno ulje. Isto, naravno, vrijedi i za ulje repice. Zbog omjera cijene i kvalitete, mi u Matičnjaku uvijek dajemo prednost hladno prešanom repičinom ulju u odnosu na razvikani kokosov maslac jer, osim što je jeftinije, ono sadrži i kompleks višestruko nezasićenih masnih kiselina u odnosu na mononezasićene masne kiseline kokosovog maslaca.

Jedna od sveprisutnih zabluda je da ćemo si napraviti zdrav doručak ako u njega uključimo zobene pahuljice i primjerice med. Medu svaka čast, ali u zobenim pahuljicama nema njihova najvrjednijeg dijela, a to je posija zobi koja je usto i najbolji izvor skupog betaglukana i selena.

Posija kao najkvalitetniji dio zobenog zrna smeta industriji pri ekspandiranju zrna u zobenu pahuljicu i zato su je jednostavno odstranili. I upravo zato što je posija najkvalitetniji dio zobenog zrna, mi u Matičnjaku smo je dodali u pripravak “Piskavica Plus” i med “Michael”, koji smo nazvali po zaštitniku, anđelu Mihaelu. Da bi to bio med s pravim antioksidansima, dodali smo mu sjeme nara koje sadrži konjugiranu CLA-omegu 5. Istaknimo još da je nar, prema našem mišljenju, zdraviji od razvikane aronije!

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*